Sjetva čili papričica
Ukoliko želite sami da se okušate u uzgoju čili papričica, u ovom blogu možete naći nekoliko uputa kojih se pridržavamo prilikom pripreme sjemenki i njihove sjetve. Sa ovim radovima počinjemo početkom februara, jer čili papričice u našoj klimi imaju dug period dozrijevanja, tako da ćete u prvim plodovima uživati tek za 90 dana, a kada je riječ o ekstremno ljutim sortama period rasta je i duži. Tokom ranog proljeća najveći problemi sa kojima ćete se susretati tiču se temperature i svjetlosti, jer su u našim krajevima tada niske dnevne i noćne temperature, uz učestalu pojavu mraza, a dani su kratki. S obzirom da čili papričice potiču iz dosta toplijih krajeva (Centralna i Južna Amerika), ne treba da nas iznenadi upozorenje koje nam daje tvorac Caroline Reaper, Ed Currie:
“Pepper plants, like most southerners, struggle and begin to decline in cold temperatures below 60 degrees Fahrenheit (15.55°C).”
~ Ed Currie
Prije sjetve, sjemenke čili papričica stavimo 4-5 dana u frižider, na ovaj način oponašamo zimske uslove. Kada vratimo sjemenke na sobnu temperaturu one reaguju kao da su izložene proljetnim uslovima. Zatim ih potopimo u ohlađen čaj od kamilice nekoliko sati, što ujedno dezinficira i omekša sjemenke, a samim tim olakšava proklijavanje. Svaku sortu papričica (npr. Jalapno, Habanero, Carolina Reaper itd.) potopimo u zasebnu čašicu sa čajem. Nakon nekoliko sati, sjemenke izvadimo iz tekućine i prebacimo u unaprijed navlažene papirne ubruse u koje ubacimo i oznaku o kojoj je papričici riječ. Ubruse sa sjemenkama tada stavimo na grejnu podlogu za klijanje. Ovaj postupak se naziva naklijavanje i mnogi uzgajivači ga preskču tako što sjemenke odmah polažu u kontejnere sa supstratom. Mi se postupkom naklijavanja služimo da bismo ubrzali proces klijanja, ali i da bismo uštedjeli na prostoru, jer sijemo samo proklijale sjemenke.
Za većinu sorti čili papričica optimalna temperatura za klijanje je od 27 do 29°C. Uz odgovarajuću temperaturu i vlažnost, sjemenke najčešće proklijaju od 3 do 7 dana. Bez obzira da li ćete naklijavati sjemenke ili ćete ih direktno sijati, važno je da pronađete dovoljno toplo mjesto kako bi došlo do nicanja. S obzirom da im u ovoj fazi nije potrebna svjetlost, ukoliko nemate grejnu podlogu, svoje sjemenke biste mogli staviti na vrh bojlera. Možda će za nicanje biti potrebno više od desetak dana jer temperatura neće biti optimalna, ali nemojte da vas to brine, važno je da održavate odgovarajuću vlažnost.
Proklijale sjemenke prebacujemo u kontejnere za sjetvu koje smo napunili odgovarajućim supstratom. Kontejnere punimo ručno tako što ravnomjerno rasporedimo supstrat u svim sadnim rupama. Jedan napunjen kontejner koristimo za sabijanje supstrata tako što ga stavimo na kontejner po kojem je raspoređen suspstrat i umjereno pritisnemo. Ukoliko u pojedinim sadnim rupama nedostaje supstrata, dopunimo ih i ponovo pritisnemo kontejnerom koji koristimo za sabijanje. Kao sjetveni supstrat koristimo Gramoflor Superfantazia jer je namijenjen za sjetvu sjemena provrća u hladnijem dijelu godine (zima i početak proljeća).
U sjetvene rupe, pripremljene na prethodno opisan način, položimo proklijale sjemenke, lagano ih zaspemo supstratom, a zatim zalijemo. Važno je održavati tlo vlažnim, ali ne previše mokrim kako bi se spriječilo truljenje sjemena. Za tu svrhu najbolje posluže prskalice sa vodom. Dok se na površini supstrata ne pojave biljčice, sjetvene kontejnere potrebno je držati na kontinuiranoj temperaturi od oko 27°C. Sa početkom nicanja potrebno je smanjiti temberaturu (19-20°C) i obezbjediti svjetlost da ne bi došlo do izduživanja biljčica. Za tu namjenu smo napravili klijalište tzv. Growbox u kojem pored podnog grijanja imamo i rasvjetu za biljke najmanje 12 sati dnevno.
Vama za ovu svrhu mogu poslužiti prozorske daske u prostorijama sa grijanjem. U ovom slučaju, kako biljčice rastu nužno je da ih rotirate jer će se one naginjati ka prozoru, odnosno izvoru svjetlosti.
Za razvoj korijena, uz kontrolu temperature, presudnu ulogu ima kontrola navodnjavanja. Strah od zasušivanja često dovodi do preteranog zalivanja, a to može uzrokovati usporen razvoj korijena i povećan rizik od pojave određenih bolesti, npr. glivičnih oboljenja. Kontejnere zalivamo kada se supstrat prosuši, količinom vode dovoljnom da voda probije dno kontejnera. Prije pikiranja, presadnicama ne dajemo nikakvu prihranu, jer je riječ o malim biljkama kojima je dovoljna količina makro i mikro hranjivih elemenata sadržanih u supstratu.
Kada se dovoljno razvije korijenov sistem i biljke razviju barem jedan par pravih listova, pored kotiledona, vrijeme je za pikiranje presadnica u zasebne čaše. Najčešće je to druga polovina marta. O pikiranju čili papričica pišemo u narednom blogu.
